Laudonov napad – hrvatska ratna pjesma škotskog pjesnika Thomasa Campbella s kraja 18. stoljeća

Thomas Campbell (27.07.1777 – 15.06.1844), poznati škotski pjesnik koji je krajem 18. i početkom 19. stoljeća pisao pjesme u tzv “heroic couplet” stilu, u lipnju 1800. godine je otišao na putovanje u kontinentalnu Europu gdje je bio svjedokom mnogih bitki, te je usput naučio i njemački jezik. Na jednom takvom putovanju čuo je pjesmu hrvatskih vojnika u šumi. Tekst pjesme mu je dao jedan časnik, vjerojatno prevevši pjesmu s latinskog na njemački. Campbell je pjesmu preveo na engleski i naslovio “Loudhonov napad”. Pjesma je objavljena u časopisu Sporting Magazine 1801. godine na 202. stranici. U časopisu Quaterly Review 1849. godine na 50. stranici piše kako je Campbell saznao za tu pjesmu (čuo je vojnike u šumi kako je pjevaju).

U vrlo opširnoj biografiji Thomasa Campbella “Life and letters of Thomas Campbell” u pismu poslanom prijatelju u London datiranom 09.11.1800.  Campbell spominje da se ta pjesma pjevala uz popularnu skladbu “Laudohn’s march”

Laudon’s march je 1756 komponirao gradišćanski hrvat Joseph Haydn, ali je moguće da se radi i o njegovoj simfoniji br. 69 koju je nazvao Laudon, komponiranoj 1776-77.  Na internetu se može pronaći Laudohnov marš ali onaj kojeg je skladao Jochan Nepomuch Fuch krajem 19. stoljeća i može se poslušati ovdje: Österreichischer Militärmarsch, nažalost Laudonov marš iz 1756. godine ne mogu pronaći.

Pjesma se našla i u američkom udžbeniku retorike iz 1837. Među 190 primjera, u kojima se između ostalog nalaze govori Georga Washingtona, Thomasa Jeffersona, Napoleona Bonapartea nalazi se i Campbellova pjesma o hrvatima.

Pjesma se može pronaći u mnogim knjigama, pogotovo u 19. stoljeću, uglavnom pod nazivom “Laudonov napad”. Iako naslov sugerira da se radi o madžarskoj pjesmi, po tekstu je očigledno da se radi o hrvatima.

Treba još i napomenuti da je naziv pjesme posvećen austrijskom generalu Ernestu Gideonu Laudonu koji je vodio hrvatske vojnike kroz mnoge bitke i kako lijepo piše u tekstu u poveznici: Ni rodom Hrvat, niti Austrijanac, ipak bijaše i dušom i tielom i Hrvat i Austrijanac, i ljubljaše toli naš narod, koliko cienjaše Austrijski dvor. U Lici postoji i šuma koju je Laudon zasadio te je nazvana po njemu: Laudonov gaj. Također je sagradio 1743. godine i crkvu u Buniću, a izgrađena je za 30.000 forinti iz zaklade ratnog ministarstva u Beču, koju je osnovao Laudon na uspomenu svoje dvoje djece što su preminula u Buniću.