Je li Murata nakon bitke na Kosovu polju 1389 godine ubio Hrvat?

O kosovskoj bitci iz 1389 godine se iz povijesno dostupnih arhiva zna dovoljno. Uz povijesno dokazane činjenice o toj bitci su se isplele i legende od koje je jedna od najvažnijih ona o Milošu Obiliću koji je navodno ubio Murata nakon bitke. O sudjelovanju Hrvata u toj bitci se također zna nešto, a već se i znanstveno obrađivalo. A što kaže google books?

U knjizi knjizi History of the Ottoman Empire: From Its Establishment, Till the Year 1828, iz 1829 se spominju svi narodi koji su sudjelovali u toj bitci a među tim narodima i Hrvatska uz Dalmaciju.

Ali tko je ubio Murata nakon bitke?

Kao mogućnost da je Murata ubio osim srpskog junaka Miloša Obilića spominju se i drugi podaci, tako se u knjizi  Universal Geography, Or, a Description of All the Parts of the World, on a New Plan: Europe, Turkey, Hungary, and Russia iz 1827 spominje bosanski plemić.

U knjizi: History of the Ottoman Empire: From Its Establishment, Till the Year 1828  iz 1829 se spominje albanac.

Zanimljivo u toj se knjizi spominje da se taj Albanac zove Miles Cobelitz u fusnoti.

Mogućnost da je Hrvat ubio Murata I se spominje već 1595 u knjizi Turska pisma, napisanoj od veleposlanika de Busbecqa, koji je služio austrougarskog cara Ferdinanda I kod Sulejmana veličanstvenog u Istanbulu.

Ta se knjiga zapravo prvotno zvala Itinera Constantinopolitanum et Amasianum ab Augerio Gislenio Busbequio ad izdana 1581 godine te se u njoj također spominje Hrvat koji je ubio Murata, ovdje kao osvetu za ubojstvo srpskog despota.

I kasnije, (a možda i negdje ranije) pojavljuje se takva tvrdnja, npr: A Universal Biography: Including Scriptural, Classical and Mytological Memoirs, Together with Accounts of Many Eminent Living Characters : the Whole Newly Compiled and Composed from the Most Recent and Authentic Sources ; in Three Volumes iz 1836 godine.

Kako se vidi iz gornjeg teksta nakon tog događaja turskim sultanima su dovodili goste držeći ih za ruke. Još nekoliko izvadaka iz knjiga: A history of all nations, from the earliest periods to the present time: or, Universal history: in which the history of every nation, ancient and modern, is separately given, iz 1855.

U knjizi The history of the decline and fall of the Roman Empire iz 1686 spominje se Busbecq kao prvi koji je takvu mogućnost spomenuo:

I na drugim jezicima se takva mogućnost spominje. Npr. na njemačkom jeziku knjiga Ibrahim Sultan, Schauspiel: Agrippina, Trauerspiel; Epicharis, Trauerspiel iz 1701:

Zatim na talijanskom u knjizi Viaggi nella Turchia, nella Persia e nell ́Indie iz 1682:

pa u knjizi Viaggio di Levante del signor di Loir iz 1671:

Vjerojatno je da svi ti podaci o Hrvatu koji je ubio Murata potjeću od veleposlanika Busbecqa koji je kako je već rečeno bio na dvoru sultana Sulejmana veličanstvenog nekih 150 godina od samog događaja. Busbecq je za to vrijeme bio vrhunski znanstvenik koji je zaslužan za nekoliko značajnih otkrića za vrijeme svojeg boravka na dvoru Sulejmana tako da njegov spomen na Hrvata ima veliku težini.